Agnieszka Holland, 2025. Češka, Poljska, Njemačka, Francuska,127'

Uloge: Idan Weiss, Jenovéfa Boková, Ivan Trojan

Proslavljena poljska redateljice Agnieszka Holland vraća se na scenu ambicioznom biografskom dramom koja donosi svjež pogled na život jednog od najznačajnijih književnika 20. stoljeća, Franza Kafke. 

Premijerno prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (TIFF) "Franz" je zamišljen kao "kaleidoskopski mozaik" koji Kafkin život prati od rođenja u Pragu, preko birokratske svakodnevice i mučnih ljubavnih odnosa, pa sve do njegove smrti u Beču nakon Prvog svjetskog rata. Ključni životni odnosi – napeta veza s ocem, dugogodišnje prijateljstvo s Maxom Brodom te intelektualne i emotivne veze s Felice Bauer i Milenom Jesenskom mjesta su „odskoka“ u vremenu, povezivanja njegovog života sa suvremenim dobom. Film miješa fikciju, arhivske materijale i stilizirane rekonstrukcije, brišući granice između stvarnosti i Kafkinih nadrealnih literarnih vizija.

Redateljica, uvijek sklona osobenom, osebujnom prostupu svojim likovima,  je izjavila da je Kafki željela udahnuti "svjetlo i malo punk energije", izbjegavajući klišeje o njemu kao isključivo mračnom i neshvaćenom geniju. 

„Franz“ je bio poljski kandidat za Oscara, a na 50. Festivalu poljskog igranog filma u Gdyniji osvojio je četiri važne nagrade: najbolji film, najbolji glumac (Idan Weiss), najbolja fotografija (Tomasz Naumiuk) i najbolja šminka. 

"Majstorski 'tour de force' portret legendarnog pisca." – TIFF 2025.

"Razigrana biografija koja istražuje enigmu jednog od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća." – Damon Wise, Deadline.

Clint Eastwood, 1976., US, 135'
Uloge: Clint Eastwood, Chief Dan George, Sondra Locke

Odmetnik Josey Wales smatra se jednim od najznačajnijih revizionističkih vesterna koji je redefinirao žanr humanizacijom likova i antiratnim stavom. Odmaknuo je vestern od crno-bijelog prikaza morala, uvodeći kompleksnog antijunaka i naglašavajući mirenje nakon građanskog rata, a njegova melankolična atmosfera, prikazi nasilja koji nisu „akcijski“ niti estetizirani, kao i fokus na stvaranje "zamjenske obitelji" od strane autsajdera učinili su ga djelom čija važnost nadilazi žanr.

Glavni lik nije kauboj niti revolveraš, već farmer iz Missourija koji kreće u osvetnički pohod nakon što mu vojnici ubiju obitelj. Bježeći prema Texasu okuplja skupinu suputnika, ljudi odbačenih od društva poput njega.

"Najbolji Eastwoodov vestern i jedan od najupečatljivijih filmova o oporavku nakon tragedije."
— Roger Ebert,

"Chief Dan George pruža jednu od najtoplijih i najduhovitijih izvedbi u povijesti žanra."
— Vincent CanbyNew York Times

"Remek-djelo koje dokazuje Eastwoodovu redateljsku zrelost i duboko razumijevanje američkog mita."

— Rotten Tomatoes (kritičarski konsenzus)

Marie Luise Lehner, 2025., Austrija, 87'
Uloge: Siena Popović, Mariya Menner, Jessica Paar, Alessandro Scheibner, Alperen Köse, Kathrin Resetarits, Daniel Sea, Markus Schramm

Dugometražni igrani prvijenac austrijske redateljice i autorice Marie Luise Lehner topla je i vizualno dojmljiva coming-of-age drama koja istražuje teme klasnih razlika, invaliditeta i pronalaska vlastitog glasa. Dvanaestogodišnja Anna živi u skromnom stanu u Beču sa svojom gluhom majkom. Kada Anna krene u prestižnu gimnaziju u prvom okrugu, suočava se s bogatim vršnjacima i počinje se sramiti svog podrijetla. Radi sve što može kako bi se uklopila, no prava prekretnica nastaje kada upozna Maru, inatljivu mladu feministicu koja živi s ocem.

Film se odlikuje "radikalnom nježnošću" i unikatnim vizualnim stilom koji uključuje elemente pop kulture i nekonvencionalan pristup temi gluhoće, koja je u filmu normalizirana i prikazana bez patetike. Kroz priču o Anni kritički se preispituje klasna struktura suvremenog društva, istovremeno slaveći  prijateljstvo i solidarnost. Film je postigao veliki međunarodni uspjeh na Berlinaleu 2025., gdje je osvojio prestižnu Teddy Jury Awardkao najbolji film za djecu i mlade, te nagradu CICAE Art Cinema u sekciji Forum.

Letterboxd: „Film koji vam daje vremena da se prilagodite svijetu likova... predivna kinematografija s istinskim srcem u svojoj srži“.

Filmdienst: „Marie Luise Lehner bezuvjetno stoji uz svoje heroine u priči koja je istovremeno dirljiva i politički stabilna“.

Kinoholik: „Dirljiva priča o putu od srama do ponosa.“

Fredrik Gertten, 2023., Švedska Nizozemska, Norveška, Švicarska,Finska, 93'

Možemo li si priuštiti bogataše?

Sva su društva utemeljena na ideji društvenog ugovora. On utvrđuje da ćemo, ako marljivo radimo, ako se prema drugima odnosimo s poštovanjem i ako igramo po pravilima, biti nagrađeni. No onda su tu oni koji ta pravila krše – oni koji koriste porezne oaze i ubiru profite, a da pritom ne vraćaju ništa društvu.

“Raspad sistema” istražuje globalne obrasce kleptokracije i ekstraktivizma. Ubijena istraživačka novinarka na Malti. Rijeka bez vode u Čileu.

Kada ljudi dođu do prijelomne točke, počinju se organizirati i prosvjedovati. Vidjet ćemo one koji se već nalaze na prvim linijama društvenih pobuna diljem svijeta.

“Raspad sistema” istražuje mogućnosti prevladavanja nepravde i korupcije. To je film o ponovnom osmišljavanju temelja naših društava i o poticanju iskri nade koje žive u svakome od nas.

Rutger Bregman (povjesničar):

 "Povjerenje je jedna od najvažnijih stvari koje možete imati u društvu. Ono je poput kisika za demokraciju... Jednom kada ljudi više u to ne vjeruju, tada svi zakoni i procedure ne vrijede mnogo ako nemate demokratsku kulturu."
"Živimo u društvu u kojem nam se neprestano govori: ako slijediš pravila, ako si dobar u školi, bit ćeš dobro. To je u osnovi laž."

Fredrik Gertten (redatelj):

"Živimo u naopako okrenutoj ekonomiji. Oni koji doprinose najviše, dobivaju najmanje."
"Ne možemo samo ići na pojedince... moramo razgovarati o širim strukturama."

POV Magazine:

"Film nudi kolektivni poziv na promjenu... istražujući društvene ugovore koje su razbili kapitalizam, neoliberalizam i drugi 'izmi' koji društva ostavljaju okovana lažnim nadama u demokraciju."

Modern Times Review:

"Zadivljujući, višedimenzionalni, globalni pregled trenutne društvene situacije koji stvara široku sliku problema našeg vremena."

Mike Nichols, 1966., US, 131 min
Uloge: Elizabeth Taylor, Richard Burton, George Segal, Sandy Dennis

Sredovječni bračni par ugošćuje dvoje mladih na cjelonoćnom piću. Malo po malo, večer se pretvara u okrutni niz psiholoških igara kojima razaraju vlastite i tuđe iluzije.

Redateljski prvijenac Mikea Nicholsa, smatra se jednim od najsnažnijih prikaza bračne destrukcije i psihološkog rata u povijesti kinematografije. Revolucionarno probijajući tabue u filmskom jeziku i eksplicitno prikazujući toksičnih odnosa, značajno je pridonio kraju stroge holivudske cenzure (Hays Code). Karakteriziraju ga klaustrofobična atmosfera, briljantna kamera koja naglašava emocionalnu ogoljenost likova te brutalno iskreni, intelektualni dijalozi.

"Ovo je rad s takvom snagom i dubinom kakvu američki film rijetko dostiže; to je bespoštedno seciranje bračne agonije."
— Bosley Crowther, The New York Timesa.

"Elizabeth Taylor pruža izvedbu karijere, transformirajući se iz holivudske ljepotice u vulkansku, ranjivu i monstruoznu Marthu."
— Variety

"Film koji nije samo adaptacija drame, već njezino proširenje u vizualni pakao u kojem se istina i laž više ne mogu razlikovati."
— Roger Ebert

Alice Winocour, 2025., Francuska, US, 106
Uloge: Vincent Lindon, Louis Garrel, Angelina Jolie ,Guillaume Marbeck

Drama francuske redateljice Alice Winocour koja istražuje skrivene rane i neočekivanu solidarnost unutar blještavog svijeta visoke mode prvi je igrani film u povijesti kojem je dopušteno snimanje unutar Chanelovog legendarnog salona i atelijera u Parizu.. 

Radnja se odvija tijekom frenetičnog Tjedna mode u Parizu i prati isprepletene sudbine triju žena, američka redateljice koja snima modni video, mlade manekenke iz Južnog Sudana koja u Parizu traži bijeg od teške sudbine u domovini, i francuske vizažistica koja sanja o drugačijem životu. 

Film izbjegava tipičnu modnu estetiku i glamur, fokusirajući se na autentične geste, ljudsku ranjivost i tihu podršku i solidarnost među ženama različitih generacija i kultura. Winocour kritički promatra kako se ženska tijela u ovoj industriji mjere, monetiziraju i reprezentiraju. 

Utoliko, originalni naslov filma - Coutures (Šavovi) ima i svoju metaforičku težinu.